MOBING

Mobing označava oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno, kroz duže vrijeme, psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, a ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Dakle, pod mobingom se podrazumijevaju incidenti zlostavljanja, napadanja ili upućivanja prijetnji drugima u okolnostima vezanim za njihov posao uključujući implicitne ili eksplicitne napade na njihovu sigurnost, dobrobit, ili zdravlje.

Radnje mobinga najčešće prepoznajemo u verbalnim napadima, pogledima, gestama i pisanim izjavama, kao i svim negativnim i društveno neprihvatljivim oblicima ponašanja. Dakle, radnje mobera (osobe koje provode mobing) mogu se svesti na četiri negativne aktivnosti: nasilje, zlostavljanje, napastovanje i vrijeđanje. U postojećoj literaturi kao primjeri mobinga osobito se navodi: ometanje komuniciranja, ponižavanje, ogovaranje, vikanje, neželjeni fizički kontakti, opscene geste, zastrašivanje, pretjerano kritiziranje, socijalna izolacija i nesurađivanje, zadržavanje informacija potrebnih za obavljanje posla, davanje nerazumnih ili besmislenih zadataka, postavljanje nerealnih rokova za izvršenje posla, napad na osobnu reputaciju, kvalitetu rada, zdravlje i psihofizički integritet.

Primjereniji hrvatski naziv za mobing bi bio zlostavljanje na radu. Nešto stariji naziv za mobing je šikana (šikaniranje). Također su u uporabi pojmovi nasilje ili napastovanje na radnom mjestu. Bossing je posebna vrsta vertikalnog mobinga kojim se označava situacija kada se pretpostavljeni (nadređeni) neprijateljski odnose prema radniku na nižem položaju i to agresivnim i vrijeđajućim ponašanjem.

Važno je za naglasiti da pojam mobinga ne postoji u zakonskim propisima Republike Hrvatske. Odredbe Zakona o radu koje se odnose na zabranu diskriminacije (članak 2. i članak 4. - uznemiravanje i spolno uznemiravanje) i na zaštitu dostojanstva radnika (članak 30.) najbliži su definiciji mobinga, ali tek u manjoj mjeri uključuju pojam mobinga. Dodatni je problem što su ti zakonski pojmovi povezani s određenim temeljima diskriminacije (npr. spol, bračno stanje, dob, vjera, tjelesne ili duševne poteškoće).

U svakom slučaju, kod mobinga se uvijek radi o zlouporabi prava odnosno povredi prava osobnosti. Bez obzira na veliki broj različitih definicija mobinga, vidljivo je da mobing uključuje ponašanja kojima se potencijalno čini povreda nekoliko osobnih neimovinskih dobara (povreda prava osobnosti) – ugleda, časti, dostojanstva, duševnog i tjelesnog zdravlja, a moguće i privatnosti. Mobingom se nanosi neimovinska šteta žrtvi mobinga, a neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti (članak 1046. Zakona o obveznim odnosima). Prije korištenja sudske zaštite može se zatražiti zaštita dostojanstva radnika od poslodavca sukladno odredbi članka 30. Zakona o radu. U sudskom sporu, zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, teret dokazivanja je na poslodavcu.
N a g l a š e n o
….u sudskom postupku zaštite dostojanstva radnika (uznemiravanje i spolno uznemiravanje) po čl. 30. Zakona o radu, teret dokazivanja je isključivo na strani poslodavca. To znači da osoba tužitelj u tužbi treba navesti (tvrdnju) da je prema njemu na radu počinjeno uznemiravanje ili spolno uznemiravanje, a tuženi (poslodavac) mora dokazati da nije počinjeno uznemiravanje. Ukoliko ne bi poslodavac uspio u tome, sud bi morao usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i utvrditi da je tužitelj bio uznemiravan na radu. (dipl.iur. Branko B.)
Dom zdravlja Zagreb - Centar, Medicina rada Siget
Većeslava Holjevca 22, Novi Zagreb - Siget
10000 Zagreb

Dr. med., spec. medicine rada: 01 6598-464
Dr med., spec.psihijatar: 01 6598-463, 099 6598-463
Med.sestra: 01 6598-466, 01 6598-490